Kad vanjska temperatura naraste, prehlade i gripa su rjeđi. Znate li kako promjene temperature utječu na imunološki sustav?
Prehlada je tipična za zimu, dok su gušenja i alergije tipični za proljeće. Međutim, izgleda da ovi uvjeti tijekom ljeta ne utječu na ljude u tolikoj mjeri.
Bitno je napomenuti da, bez obzira na utjecaj topline ili hladnoće na imunološki sustav, dinamika prirodnih ciklusa klica i patogena igra važnu ulogu u infektivnim ciklusima populacije.
Na primjer, virusi prehlade ili gripe efikasnije se šire u hladnom i suhom okruženju jer njihovoj trodimenzionalnoj strukturi ne pogoduju visoke temperature, a izgleda da vlažnost utječe na njihovo ranije povlačenje. Zbog toga su češći tokom zime.
Suprotno tome, na visokim vanjskim temperaturama povećava se sposobnost razmnožavanja različitih patogenih bakterija. Ovo je primjerice slučaj s rodom Salmonella zbog čega se njegova incidencija povećava tijekom ljeta.
Zoonotske bolesti koje šire insekti također su češće na visokim temperaturama jer imaju tendenciju da se razmnožavaju u područjima s toplom klimom. Na primjer, komarci i Zika groznica, malarija i drugi.
Kako promjene temperature utječu na imunološki sustav
Da bismo odgovorili na ovo složeno pitanje, izabrali smo nedavnu studiju Sveučilišta u Tokiju koja je provedena na miševima. Iako se ovi rezultati mogu proučavati da bi se predvidjela dinamika kod ljudi, ne treba ih uzimati kao apsolutnu realnost, već kao biološku približnu procjenu.
Znanstvenici su smjestili različite grupe uzoraka miševa na različitim temperaturama: 4°C, 22°C i 36°C. Zarazili su miševe virusom gripe. Imunološki sustav miševa nije efikasno reagirao na veoma visokim temperaturama. Također je dobro spomenuti da su miševi na veoma visokim temperaturama izgubili 10% svoje tjelesne mase u prva 24 sata.
Ovo inicira različita pitanja: je li smanjenje efikasnosti imunološkog sustava posljedica lošije prehrane i mogućeg hidričnog stresa ili toplina mijenja obrasce ekspresije tjelesnih gena?
Još uvijek nema jasnog odgovora, što znači da stručnjaci moraju provesti više eksperimenata, kako bi razjasnili odnos između virusnih infekcija i promjena temperature.
Znanstvenici su analizirali ljude iz Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Gambije. Zaključili su da svi imaju različite obrasce varijacija. Na primjer, primijetili su da postoji trend ekspresije proinflamatornih gena tijekom zime u Europi. Tijekom ovog godišnjeg doba, imunološki sustav je skloniji inflamatornim odgovorima.
Ovo postavlja više pitanja nego odgovora jer se sumnja da ekspresija gena koja modificira imunološki odgovor varira u zavisnosti od temperature i broja sati sunčeve svjetlosti. Međutim, stručnjaci trebaju napraviti puno više istraživanja da bi razumjeli specifične mehanizme.
Sezonsko stanje, promjene temperature i promjene navika
Tisuće faktora uvjetuju tjelesni odgovor ljudi na patogene. Zbog toga je veoma teško kvantificirati efikasnost imunološkog sustava u različitim godišnjim dobima. Na primjer, tijekom ljeta povećava se incidencija gastrointestinalnih bolesti.
Postoji nekoliko mogućih uzroka. Iako su sva objašnjenja moguća, stručnjaci ih tek trebaju potvrditi:
- Povećane temperature potiču rast bakterija u hrani.
- Ljudi više putuju tijekom ljeta i izloženi su bakterijama na koje nisu navikli, što ih čini sklonima dijareji.
- Imunološki sustav više slabi na visokim temperaturama.
- Eventualna dehidracija i gubitak težine tijekom ljeta smanjuju imunološki odgovor tijela.
Kao što vidite, u vezi s ovim pitanjem moramo uzeti u obzir mnogo različitih faktora. Vjerojatno ne postoji definitivan odgovor. Znanost treba nastaviti s radom kako bi razjasnila moguće odgovore na ova pitanja. U tu svrhu, stručnjaci trebaju sprovesti više studija, kako bi razjasnili ove koncepte.
Odličan izbor Xplorer traka za trčanje možete vidjeti od našeg partnera eKupi.hr klikom OVDJE!