Želudac ima ograničenu zapreminu, pa unošenje previše hrane može dovesti ne samo do osjećaja nelagode, već́ i do odloženog pražnjenja želuca. Zbog povećane zapremine hrane proizvode se dodatna želučana kiselina i želučani sokovi. Hrana neće napustiti želudac i otići u tanko crijevo sve dok se kemijskim i fizičkim procesima ne pretvori u pastu, koja se zove himus. Dakle, što više hrane unosimo, to želucu treba više vremena da obavi svoj posao. Ovo može dovesti do nekih ozbiljno nelagodnih nuspojava, uključujući žgaravicu, bolove u želucu i refluks kiseline.
Povremeno prejedanje obično je bezopasno i ne izaziva simptome koji traju duže od sat vremena, ali stalno prejedanje, recimo nekoliko puta dnevno ili nekoliko puta tjedno, može imati dugotrajnije posljedice. Dio viška kalorija koje unosite vaše tijelo koristi za proizvodnju energije i dnevne aktivnosti, ali neiskorišteni dio se skladišti kao mast. Ozbiljnije dugoročne posljedice po zdravlje uslijed prejedanja nezdravom hranom - pizza, hamburgeri, pomfrit, krafne, kolačići i slično — mogu biti upale u organizmu, a to povećava rizik od nastanka raka i drugih kroničnih bolesti.
Nemojte imati osjećaj krivice
Ako se pokušavate držati pravog puta ka ostvarenju svojih zdravstvenih ciljeva, prejedanje, bilo da je to jednom ili često, može izazvati osjećaj da se nalazite na stranputici. To je samo jedan obrok od 20 ili više koliko ćete konzumirati u tom tjednu, što znači da neće ugroziti vaše zdravstvene ciljeve. Umjesto da žalite zbog pretjeranog uživanja, nastavite dalje i planirajte se usredotočiti na intuitivniji pristup obrocima, što znači da promišljate o hrani i o tome kako se zaista osjećate, a ne da samo odrađujete ono što je pred vama.
Vodite dnevnik
Kod osoba koje se prejedaju, često se javljaju emocije. Zato odvojite nekoliko trenutaka da zapišete kako se osjećate tijekom prejedanja. Ovo vam može pomoći da sagledate širu sliku i dublje istražite zašto se to dogodilo, kao i da vas podsjeti koliko ste se grozno osjećali nakon prejedanja, što će, nadamo se, smanjiti vjerojatnost da ćete to ponovo učiniti. Ovo je također odličan trenutak da istražite zašto se prejedate i što možete učiniti povodom toga.
Pokrenite se
Fizička aktivnost je zapravo jedna od najboljih stvari koje možete napraviti nakon što pojedete obrok bilo koje veličine - posebno prilično veliki. Kretanju hrane i bržem varenju doprinose aktivnosti, ali i uspravan položaj i sila gravitacije. Šetnja nakon obilnog obroka može ubrzati metabolizam i pomoći organizmu da sagori neke od dodatnih kalorija, kao i da stabilizira šećer u krvi.
Držite se hidratantne hrane sljedećeg dana
Kad god imate dan pretjeranog uživanja u hrani, preporučuje se da se narednog dana držite hidratantnih, niskokaloričnih namirnica, kao što su nemasni proteini i puno voća i povrća. Mnoge namirnice koje jedemo (posebno u restoranima) veoma su slane, pa nam ispijanje puno vode može pomoći da se rehidriramo. Vašem tijelu je i dalje potrebna energija, zato se držite hrane bogate hranjivim tvarima, niskokaloričnih namirnica kao što su zobena kaša, jogurt, voće, salate, povrće i nemasni proteini.
Procijenite svoj dnevni unos
Ako primijetite da se stalno prejedate, dobra je ideja da pogledate unazad. Zapitajte se je li to bilo zbog fizičke gladi ili je postojala emocionalna praznina koju ste pokušavali popuniti. Često, namjerno lišavanje, poput dijete, ili nenamjerno lišavanje i kasna večera mogu dovesti do prejedanja.
Ako ste jeli da biste ugušili osjećaje, kao što su tuga, usamljenost ili dosada, smislite produktivniji način da upravljanja takvim situacijama, na primjer, pozovite prijatelja ili se angažirajte u aktivnostima koje vam drže pažnju. Hrana može biti divan, radostan dio života, ali ne funkcionira dobro kao rješenje za emocionalne izazove.
Odličan izbor Xplorer traka za trčanje možete vidjeti od našeg partnera eKupi.hr klikom OVDJE!